10 mitova u prehrani za koje je vrijeme da odu u zaborav

Autor: Sara Sirovec, mag. nutr

Svi mi ponekad povjerujemo u nešto za što se na kraju pokaže da nije istinito. Ponekad zvuči kao nešto što bi moglo biti istinito, ponekad to pročitamo na više mjesta pa ne vidimo razloga za sumnju, ponekad nam odgovara ono što smo čuli, a ponekad su informacije ciljano kreirane da u njih povjeruje što više ljudi, najčešće da bi druga strana mogla od toga imati koristi.

Ne znam u koju od ovih kategorija pripadaju mitovi u prehrani, ali je činjenica da postoji mnoštvo informacija u koje vjeruje jako veliki broj ljudi i nerijetko jako dugo vremena, a koje jednostavno nemaju nikakvo znanstveno uporište.

S ciljem buđenja svijesti o prehrani i željom da se isti napokon razbiju, u nastavku ti donosim 10 onih koje ja najčešće vidim ili čujem u razgovoru s ljudima. 

1. DORUČAK JE NAJVAŽNIJI OBROK U DANU

Mit u koji sam i sama jako dugo vjerovala. S jedne strane, volim jesti ujutro pa mi je to odgovaralo, a s druge se na sve strane savjetuje da moramo doručkovati pa mi se činilo sasvim logično.

Međutim, doručak NIJE najvažniji obrok u danu.

Učinci prehrane nisu instant, nego na prehranu gledamo dugoročno. Što znači da je super konzumirati zdrav i uravnotežen doručak, međutim ako nijedan obrok nakon toga nije u skladu s principima pravilne prehrane, ne činimo puno dobroga za naše zdravlje.

Ako vam nikako ne odgovara jesti ujutro jer niste taj tip, ne treba se siliti pod krinkom da je to najbitniji obrok u danu.

S druge strane, ako jedva čekate doručkovati čim otvorite oči, naravno da nećete preskakati doručak i da ćete ga uklopiti u svoj dnevni unos.

Prehrana se uvijek mora prilagođavati vama, ne obrnuto.  

2. UGLJIKOHIDRATE TREBA KONZUMIRATI U PRVOM DIJELU DANA

Jer ih u prvom dijelu dana potrošimo.

I nikako ih ne smijemo unositi navečer, pogotovo ne nakon 18h.

Tvorci ove zablude vode se idejom da su ugljikohidrati glavni izvor energije kod tjelesne aktivnosti i da s obzirom na to da smo aktivniji kroz dana nego kroz noć (kada spavamo, jel) trebamo unositi ugljikohidrate ujutro.

Takav zaključak rezultat je vrlo isključivog načina razmišljanja, a naše tijelo ne funkcionira tako. I nema znanstvenih dokaza da tijelo više troši ugljikohidrate ujutro, nego navečer. Važno je koliko ukupno ugljikohidrata, odnosno kalorija unesemo tijekom dana, a ne tijekom pojedinog obroka.

Moguće je unijeti više ugljikohidrata od onoga što nam treba konzumirajući ih samo u prvom dijelu dana isto kao što je moguće i unijeti manje nego što nam treba ako ih konzumiramo tijekom cijelog dana.

Jedino što je važno je količina koju unesemo na kraju dana, tjedna ili mjeseca. 

3. WHEY PROTEIN JE STEROID

Sjećam se kad je brat prvi put donio whey doma pa je mama mislila da je na teškim drogama. I razumijem ju jer joj je bilo apsolutno nepoznato, međutim danas, nakon 10 godina, više nema potrebe za takvim paničnim razmišljanjima.

Whey protein je izolirani protein sirutke i najčešće se konzumira kako bi nadopunili, odnosno osigurali adekvatan unos proteina.

Naravno da možemo unijeti dovoljne količine i bez korištenja wheya, ali zbog praktičnosti ponekad je jednostavnije popiti jednu mjericu i unijeti do 30 grama proteina, nego konzumirati 200 g piletine. 

4. AKO ŽELIŠ SMRŠAVJETI, MORAŠ IZBACITI KRUH 

I ostale pekarske proizvode.

I zapravo sve ugljikohidrate.

Ako želiš smršavjeti moraš unositi manje kalorija nego što ih potrošiš. Kraj.

Manje kalorija možeš unositi i ako jedeš i ako ne jedeš kruh. Ako ga voliš i ako se uklapa u tvoju prehranu, možeš bez ikakvog straha konzumirati kruh ili bilo koje druge ugljikohidrate. 

5. NE SMIJEŠ JESTI IZA 18H AKO ŽELIŠ SMRŠAVJETI 

Nastavno na točku broj 4, ako želiš smršavjeti moraš unositi manje kalorija nego što ih potrošiš. U koliko sati ćeš konzumirati koji obrok nema apsolutno nikakve veze s tim hoćeš li gubiti na tjelesnoj masi ili nećeš. 

6. NE SMIJEŠ KONZUMIRATI VOĆE NAKON OBROKA 

Jer onda trune u želucu?

I ne koriste se njegovi nutrijenti?

Na svu sreću tijelo ne funkcionira tako i sve što pojedete izmiješa se u želucu i kreće normalni put probave.

Bez straha možete normalno konzumirati voće nakon obroka, a zapravo ćete dobiti i neke benefite jer će vlakna iz voća doprinijeti dobroj probavi, fitonutrijenti će smanjiti upalni odgovor tijela na probavu, a osobe sa želučanim problemima vjerojatno će lakše podnijeti unos voća nakon obroka. 

7. VOĆE IMA PREVIŠE ŠEĆERA

Ova točka mogla bi biti blog sam za sebe, ali ukratko da, voće u svom sastavu ima šećera. Trebamo li ga se zbog toga bojati? Apsolutno ne. Osim šećera, u voću ima brojnih drugih nutrijenata koji pozitivno utječu na naš organizam zbog čega ne možemo gledati izolirano samo jednu komponentu sastava. 

8. NE SMIJEŠ UNOSITI UGLJIKOHIDRATE VISOKOG GLIKEMIJSKOG INDEKSA

Glikemijski indeks je broj koji određuje koliko unos pojedine hrane uzorkuje povišenje razine šećera u krvi. Tom logikom, bolje je da unosimo hranu nižeg glikemijskog indeksa kako nebi uzrokovali tzv. pikove glukoze u krvi.

Međutim situacija ponovno nije crno – bijela.

Glikemijski indeks namirnica odnosni se samo na jednu namirnicu, a rijetko kad namirnicu konzumiramo izolirano, a na povišenje glukoze u krvi utječu i druge namirnice koje unosimo. Osim toga, utječe i način pripreme, začina i sl. 

A uz sve to, postprandijalno povećanje glukoze (povećana razina šećera u krvi nakon obroka) je normalna i ako ste zdravi, tijelo ima mehanizme kojima regulira smanjenje šećera u krvi te se s time ne trebate pretjerano opterećivati. 

9. POSTOJI ZDRAVA I NEZDRAVA HRANA

Ili dozvoljena i zabranjena, dobra i loša.

Jedina realna podjela je na nutritivno bogatu i nutritivno siromašnu hranu.

Međutim, čak i nutritivno siromašna hrana može pronaći svoje mjestu u zdravoj prehrani ako ju dobro kombiniramo s ostalim namirnicama koje unosimo.

Ponovno na hranu ne smijemo gledati isključivo. Jedan obrok ne označava našu prehranu niti imam instant učinak na naše zdravlje.

Postoji samo zdrava i nezdrava prehrana, a u zdravoj prehrani ima mjesta za sve, samo je važno u kojoj količini. 

10. POSTOJI SUPERFOOD

Znate ona hrana bogata antioksidansima, fitonutrijentima koja liječi sve živo i neživo.

E, upravo to ne postoji.

Opet, postoji nutritivno bogata hrana koja doprinosi našem zdravlju. Međutim, ona u našem organizmu zajednički djeluje s ostalim komponentama hrane koju unosimo.

Ne možemo preživljavati na bureku i ćevapima i onda pojesti borovnice za večeru i misliti da smo sve ujednačili i napravili super stvar za sebe. Da, borovnice jesu nutritivno bogate i da, donijet će određeni dobar učinak na organizam, ali ništa spektakularno se neće dogoditi.

Vaga će prevagnuti na onu stranu koju unosimo više, a to je u ovom slučaju nutritivno siromašna hrana. 

ZAKLJUČAK

Svi ovi mitovi, imaju u sebi određenu podlogu, ali su rezultat isključivog gledanja na hranu i prehranu.

A naše tijelo nije isključivo. Ne funkcionira od obroka do obroka.

Kao što smo pričali u blogu o tome može li hrana biti lijek

učinak koji hrana ima na naš organizam je dugoročan.

I zato jedan zdrav obrok i jedna zdrava namirnica neće učiniti ništa za naše zdravlje, jednako kao što jedan nezdravi obrok i jedna nezdrava namirnica također neće učiniti ništa.

Ključ je kao i uvijek u balansu.

Ako ti se svidio ovaj blog, zaprati nutrines.official za još sličnih objava i pretplati se na newsletter gdje ti redovno šaljem alate za pomoć kod promjene krivih uvjerenja o prehrani.