Cheat meal - koga točno varate?

Autor: Sara Sirovec, mag. nutr. 

Zamisli situaciju: cijeli tjedan se striktno pridržavaš plana prehrane kojeg si si zacrtala, vježbaš redovito, unosiš dovoljno tekućine, ali cijelo vrijeme razmišljaš o jednom hamburgeru s krumpirićima. I točno si definirala da ćeš ga pojesti u nedjelju i ni dana ni sekunde ranije. I u nedjelju stvarno uživaš, ali ti nije dobro od pomisli da sad opet moraš jesti 100 % clean do nedjelje kad ćeš napokon moći ponovno uživati u onome što voliš.

Kako ti se čini ova situacija? Zamorna, otužna, naporna? Stvara li ti stres?

Mene podsjeća na ono kad smo u školi samo čekali zimske ili ljetne praznike da ne moramo u školu i pomisao na vraćanje u školske klupe izazivala je veliko negodovanje.

Dugo vremena sam tako živjela, čekajući samo one dane ili trenutke koje mogu provesti kako želim, a sve ostalo samo odrađivala. S vremenom sam naučila da takav koncept života nema smisla jer stalno nešto čekamo i živimo za onih par dana u godini koji možda ni ne ispadnu onako dobri kako smo očekivali (upravo zbog visokih očekivanja). Shvatila sam da na svaki dan trebam gledati sa zahvalnošću i srećom i tražiti one male stvari zbog kojih se isplati živjeti.

Ono što me brine jest da u zadnje vrijeme, sve više primjećujem da se ovakav negativan način čekanja i uživanja u samo posebnim trenucima (koji su nam unaprijed definirani) preslikao i na hranu. Ta slika u našim glavama da moramo jesti ono što ne želimo i što nam se nikako ne sviđa samo da bi mogli uživati u jednom obroku kojeg stvarno želimo pojesti. 

Koncept cheat meala možda i nije toliko loš, daje neku određenu fleksibilnost u prehranu i daje mogućnost da nije sve savršeno u svakom trenutku.

Međutim, kada je jedna pizza počela predstavljati nesavršenstvo? Ili kad su nam opće obroci postali sinonim za savršeno posložen i produktivan život?

Kada je hrana počela biti nagrada za mukotrpan trud koji smo uložili cijeli tjedan da bi sada mogli uživati u tom jednom obroku u tjednu?

Kad smo na zdravu prehranu počeli gledati kao na muku i nešto što trebamo odraditi?

Dokle god imamo ovakve poglede na hranu, nećemo riješiti ovu epidemiju pretilosti koja nam je već naveliko pokucala na vrata. 

Hranom ne varamo, hranom ne kažnjavamo niti hranom ne nagrađujemo. Osnovna funkcija hrane je da nam daje energiju za život. Osim toga, ona nam pruža i ugodu, oko hrane se okupljamo, socijaliziramo i stvaramo uspomene. Želimo li stvarno propustiti nedjeljni ručak kod bake zato jer ona ne kuha po našim fitnes principima i jer si trenutno ne možemo priuštiti cheat meal? 

Nemojte me krivo shvatiti, ne zagovaram život u kojem nimalo ne pazimo na naše nutritivne potrebe i u kojem opće ne brinemo o tome što ćemo unijeti u svoj organizam. Naravno da trebamo voditi računa o tome i naravno da trebamo težiti zdravijoj prehrani.

Ono što želim naglasiti jest da je potrebno promijeniti kolektivni mindset i ne razmišljati o zdravoj prehrani kao kazni jer ona to definitivno nije. Ljepota zdrave prehrane je u tome da je ona stvarno raznolika i ako neku namirnicu stvarno ne voliš i muka ti je od pomisli da ju konzumiraš, ne trebaš ju konzumirati. Ako ne voliš jednu vrstu povrća ima dovoljno drugih s kojima možeš nadoknaditi tu jednu (a tako je i sa svim drugim skupinama namirnica). Nismo svi isti i nemamo svi iste preferencije, ali u mnoštvu namirnica koje imamo na raspolaganju, svatko od nas može pronaći nešto što će zadovoljiti naše okusne pupoljke, a istovremeno i fiziološke potrebe organizma. 

Zdrava prehrana nije ni dosadna ni jednolična ni naporna i u njoj ima mjesta za gotovo sve namirnice ako se one pravilno iskombiniraju. Moramo početi gledati na svu hranu kao na dar jer ona to zaista je. Razmišljanjem o pojedinoj vrsti hrane kao muci koju trebamo odraditi, a o pojedinoj kao "cheat" obrocima stvaramo jako lošu sliku i jako loš odnos prema hrani. 

Radije gledajmo sve ono pozitivno što nam hrana pruža. 

Ako neku hranu i ne voliš, a znaš da je dobra za tvoje zdravlje, nemoj se fokusirati samo na ono što ne voliš, nego razmišljaj o tom obroku kao onome koji će ti dati energije, zbog kojeg ćeš imati lagani osjećaj u želucu, zbog kojeg će ti koža izgledati ljepše. 

S druge strane, na onaj cheat meal koji baš baš voliš nemoj gledati kao na nešto što će pokvariti tvoju "savršenu" prehranu ili tvoj trud, nego gledaj kao nešto u čemu ćeš uživati i što ćete razveseliti. Ono na što se fokusiraš, raste u tvom životu. Ako se fokusiraš samo na to kako ti neka hrana nije fina i kako ju ne voliš, možda ćeš se prisiliti nekoliko puta da ju pojedeš, ali brzo nakon toga ćeš se vratiti na staro jer vidiš samo ono loše. Ako se pak fokusiraš na sve ono dobro što ti takva prehrana donosi, s vremenom ćeš ju i zavoljeti jer ćeš vidjeti samo ono dobro što ti ona pruža. 

Nemoj zaboraviti, u pravilnoj prehrani ima mjesta za sve, a posebno za onu hranu koju najviše voliš. Jer jedino takva prehrana može biti održiva. Sve ostalo je dodatan izvor stresa koji nam ne treba u životu. 

Svaki dan ima dovoljno svojih briga, ne trebamo mu dodavati još i brige oko hrane.