Fitokemikalije - definicija, prehrambeni izvori i zdravstveni benefiti 

Autor: Sara Sirovec, mag. nutr. 

Fitokemikalije su bioaktivni spojevi koji nastaju sekundarnim metabolizmom biljkama kao odgovor na promjene u okolišu, a uloga im je da štite biljke od štetnog djelovanja insekata, štetočina te raznih stresora poput ultraljubičastog svjetla. One doprinose boji, okusu i aromi biljaka te je prepoznato da imaju veliku vrijednost za prehranu i zdravlje ljudi. (Monjotim i sur., 2022).

Različite epidemiološke studije pokazale su da visok unos proizvoda biljnog porijekla korelira s niskim rizikom od razvoja kroničnih bolesti i smrtnosti, sugerirajući zaštitnu ulogu antioksidansa. Biljna prehrana osim što osigurava unos antioksidativnih vitamina, osigurava i unos fitokemikalija koje doprinose održavanju dobrog zdravlja, ne samo kroz antioksidativnu aktivnost neko i kroz antiupalno i antikancerogeno djelovanje (Monjotim i sur., 2022).

U biljkama je identificirano preko 10 000 fitokemikalija, a njihova se koncentracija značajno razlikuje ovisno o vrsti, sorti, okolišnim uvjetima, modelu agrikulture, skladištenju, procesiranju te preradi u kućanstvu (Jeffery i sur., 2003). Unos fitokemikalija u Europi je visoko varijabilan što je povezano za sezonskom dostupnošću biljnih proizvoda. 

NAJPOZNATIJE VRSTE FITOKEMIKALIJA 

FENOLNE KISELINE

Fenolne kiseline pripadaju u skupinu polifenolnih spojeva i jedne su od najšire distribuiranih ne-flavonoidnih biljnih komponenti (Monjotim i sur., 2022). Uključuju hidroksibeznojevu kiselinu i njezine derivate (galna kiselina, parahidroksibenzojeva kiselina, siringinska kiselina) kao i cimetnu kiselinu i njezine derivate (Liu i sur., 2013), a pronađene su u raznoj hrani poput artičoka, žitarica, luka, kave, kivija, bobičastom i citrusnom voću te jabukama (Kumar i Goel., 2019).  

FLAVONOIDI

Flavonoidi uključuju flavonole, flavone, flavanole, flavanone i izoflavonoide (Liu i sur., 2004). To su spojevi koji imaju generičku strukturu koja se sastoji od 2 aromatska prstena povezana s 3 ugljika i daju biljkama žuti, crveni i ljubičasti pigment.

Prisutni su u različitim biljkama, a najbolji izvor flavonoida jesu čaj, luk i jabuke. Nađeni su također i u rajčici, citrusnom voću, bilju, maslinama, luk, kupusu, celeru i maslinama te soji (Parker i sur., 2007).

TANINI

Kao i flavonoidi, tanini pripadaju u skupinu fenolnih spojeva. Razlikuju se u strukturi te se dijele u dvije kategorije: kondenzirani tanini i hidroksilirani tanini (Monjotim i sur., 2022).

Visoke razine tanina nalaze se u šljivama, zrnu kakaovca, zrna rogača, čaju, vinu, kori nara i sjemenkama ječma.

ORGANOSUMPORNI SPOJEVI

Skupina organosumpornih spojeva uključuje nekoliko klasa molekula sa sličnom bazičnom kemijskom strukturom poput izotiocijanata, indola i sulforafana (Monjotim i sur., 2022). Ovi su spojevi odgovorni za jake mirise i okuse biljaka.

U visokim koncentracijama nalaze se u kupusnjačama (kupus, cvjetača, repa, brokula, crna rotkva, gorušica), a koncentracija im ovisi o vrsti i dijelu biljke kao i uzgoju i klimatskim uvjetima (Monjotim i sur., 2022).

KAROTENOIDI

Karotenoidi su velika skupina sa više od 800 različitih molekula od kojih je 20ak pronađeno u hrani. Spojevi si to koji su topljivi u mastima te se dijele u dvije klase: ksantofili i karoteni. Predstavnici klase ksantofila jesu lutein, zeaksantin, astaksantin i ß – kriptoksantin dok su od karotena najpoznatije molekule α- karoten, ß- karoten i likopen (Va der Sluis i sur., 2001).

Karotenoidi su pronađeni u mrkvi, špinatu, rajčicama, bilju, zelenom lisnatom povrću, brokuli, batatu, papru, citrusnom voću, sjemenkama, nekim vrstama gljiva te mnogim drugim biljkama (Niroula i sur., 2019).

KOFEIN

Kofein je molekula iz alkaloide skupine koju čini značajan udio dnevnog unosa fitokemikalija. On ima dokumentirane zdravstvene dobrobiti i rutinski je uključen u prehrambene preporuke. Uz to je najčešće konzumirana psihoaktivna tvar u svijetu, a nalazi se u orašastim plodovima kave, koli, listovima čaja te sjemenkama guarane (Monjotim i sur., 2022)

ZDRAVSTVENI BENEFITI

Brojna istraživanja pokazala su pozitivan utjecaj različitih fitokemikalija na ljudsko zdravlje. Njihov pozitivan učinak očituje se u održavanju normalne imunološke funkcije, u upravljanju stresom i nesanicom, poboljšanju funkcije probavnog sustava, održavanju zdravlja kostiju i zglobova te u povećanju energije.

Što se tiče imunološke funkcije, istraživanju su pokazala pozitivne učinke fitokemikalija u upravljaju ozbiljnih kroničnih bolesti kojima je glavni uzrok imunološka deficijencija. Pokazalo se također da imaju ulogu i u antivirusnoj zaštiti što se pripisuje uglavnom organosumpornim spojevima te da moduliraju imunološki odgovor kod alergijskog rinitisa. Enomoto i sur., proveli su studiju 2006. godine u kojoj su pokazali da je kod osoba koje su svakodnevno konzumirale 200 mg polifenola došlo do značajnih poboljšanja u simptomima alergijskog rinitisa.

Kada govorimo o upravljanju stresom i nesanicom, različita istraživanja pokazala su kako kofeina i karotenoidi imaju pozitivno djelovanje na smanjivanje stresa (Monjotim i sur. 2022) dok su Terautchi i sur i svojoj studiji demonstrirali kako konzumacija 100 do 200 mg izoflavona kroz 8 tjedana značajno smanjuje probleme s nesanicom kod žena u menopauzi.

Također, brojne su studije potvrdile učinkovitost polifenolnih ekstrakata u rješavanju problema konstipacije te je dokazano kako tanini imaju terapijsku ulogu u upravljanju digestivnim poremećajima. Osim toga, flavonoidi izazivaju veliki interes i za patogenezu jetre. U radu iz 2013. godine, autori su dokazali kako suplementacija izoflavonima ima pozitivno djelovanje na smanjenje masne jetre što je vjerojatno zbog sposobnosti izoflavona da reduciraju oksidativni stres koji je prisutan kod bolesti jetre (Barsalani i sur., 2013).

Što se tiče zdravlja kostiju, još prije više od 20 godina dokazani su pozitivni učinci flavonoida na prevenciju osteoporoze u menopauzi, a u novije vrijeme dokazano je i pozitivno djelovanje suplementacije flavonoida na poboljšanje simptoma kod osoba koje su razvile osteoporozu. Također, dokazano je i da karotenoidi imaju ulogu u prevenciji kroničnih bolesti zglobova (Monjotim i sur. 2022). 

ZAKLJUČAK 

Fitokemikalije su kemijski spojevi koje pronalazimo u hrani biljnog porijekla koji imaju značaj pozitivan učinak na ljudsko zdravlje. Za njihov unos ne postoje konkretno definirane preporuke, ali se smatra da unosom preporučenih 500 g raznolikog voća i povrća unosimo sve potrebne fitonutrijente za održavanje dobrog zdravlja. Trenutna istraživanja sugeriraju da je pristup temeljen na fitonutrijentima inovativan način za poboljšanje zdravlje te da bi mogao biti korisna dodatna terapijska opcija u liječenju različitih bolesti i stanja, ali za takve tvrdnje potrebno je provesti dodatna istraživanja. 

LITERTURA: 

Barsalani, R., Riesco, E., Lavoie, J.M., Dionne, I.J. (2013) Effect of exercise training and isoflavones on hepatic steatosis in overweight postmenopausal women. Climacteric 16, 88–95.

Enomoto, T., Nagasako-Akazome, Y., Kanda, T., Ikeda, M., Dake, Y. (2006) Clinical effects of apple polyphenols on persistent allergic rhinitis: A randomized double-blind placebo-controlled parallel arm study. J. Investig. Allergol. Clin. Immunol. 16, 283–289.

Jeffery, E.H., Brown, A.F., Kurilich, A.C., Keck, A.S., Matusheski, N., Klein, B.P., Juvik, J.A. (2003) Variation in content of bioactive components in broccoli. J. Food Compos. Anal. 16, 323–330.

Kumar, N. and Goel, N. (2019) Phenolic acids: Natural versatile molecules with promising therapeutic applications. Biotechnol. Rep. 24

Liu, R.H. (2013) Dietary bioactive compounds and their health implications. J. Food Sci. 78, 18–25.

Liu, R.H. (2004) Potential synergy of phytochemicals in cancer prevention: Mechanism of action. J. Nutr. 134, 3479–3485.

Monjotin, N., Amiot, M. J., Fluerentin, J., Morel, J. M., Raynal, S. (2022) Clinical Evidence of Benefits of Phytonutrients in Human Healthcare. Nutrients 14: 1712 doi: 10.3390/nu14091712.

Niroula, A., Khatri, S., Timilsina, R., Khadka, D., Khadka, A., Ojha, P. (2019) Profile of chlorophylls and carotenoids of wheat (Triticum aestivum L.) and barley (Hordeum vulgare L.) microgreens. J. Food Sci. Technol. 56, 2758–2763.

Parker, T.L., Wang, X.H., Pazmiño, J., Engeseth, N.J. (2007) Antioxidant capacity and phenolic content of grapes, sun-dried raisins, and golden raisins and their effect on ex vivo serum antioxidant capacity. J. Agric. Food Chem. 55, 8472–8477.

Terauchi, M., Horiguchi, N., Kajiyama, A., Akiyoshi, M., Owa, Y., Kato, K., Kubota, T. (2014) Effects of grape seed proanthocyanidin extract on menopausal symptoms, body composition, and cardiovascular parameters in middle-aged women: A randomized, double-blind, placebo-controlled pilot study. Menopause 21, 990–996.

Stringham, N.T., Holmes, P. V., Stringham, J. M. (2018) Supplementation with macular carotenoids reduces psychological stress, serum cortisol, and sub-optimal symptoms of physical and emotional health in young adults. Nutr. Neurosci. 21, 286–296.

Van der Sluis, A.A., Dekker, M., de Jager, A., Jongen, W.M. (2001) Activity and concentration of polyphenolic antioxidants in apple: Effect of cultivar, harvest year, and storage conditions. J. Agric. Food Chem. 49, 3606–3613.