Možemo li pravilnom prehranom smanjiti potrebu za lijekovima?

Autor: Sara Sirovec, mag.nutr. 

Neka hrana bude tvoj lijek, a lijek tvoja hrana. - Hipokrat

Vrlo poznata rečenica za koju se vjeruje da ju je skovao Hipokrat još u 4-tom st. pr. Kr., a koja je i danas vrlo popularna i često se koristi u svjetlu pokušaja utjecanja na poboljšanje prehrane ljudi. 

No je li ona opravdana? 

Hrana je i dalje hrana, a lijek je lijek. 

Iako farmaceutske kompanije prati loš glas da nam uzimaju novac i serviraju supstance koje nam ne trebaju, to u praksi nije baš tako. Uz sve probleme koje farmaceutska industrija ima, lijekovi nisu nešto što se tek tako donosi na tržište. 

Karcinom se i dalje ne može izliječiti prehranom, jednom kad nastupe kardiovaskularne bolesti morate uzimati određene lijekove, a inzulin je i dalje oružje broj jedan za mnoge u borbi protiv dijabetesa (tipa I). 

Ono na što hrana može utjecati je prevencija bolesti, ne njezino izliječenje. Međutim ne možemo ni 100% tvrditi da ćemo pravilnom prehranom u potpunosti prevenirati sve moguće bolesti jer je razvoj bolesti kompleksna stvarnost na koju utječe čitavo more čimbenika. 

Međutim, pravilnom prehranom možemo smanjiti vjerojatnost njezinog razvoja. 

Hrana i lijek ne mogu biti u istoj kategoriji zbog samog načina njihovog djelovanja. Lijek je nešto za čime posežemo kad trebamo instant rjšenje. Primjerice ako nas boli glava, uzet ćemo tabletu i pričekati pola sata da glavobolja prestane. 

S druge strane, hrana ima dugoročan učinak. Prehrambene odluke koje donosimo s 20 pokazat će rezultate, bilo pozitivne bilo negative s 40, 50 godina. 

Ono što se često događa jest da svojih prehrambenih navika postanemo svjesni tek kad "zagusti", odnosno kad se neka bolest već razvije i tada gledamo na koji način možemo popraviti svoju prehranu i kako si njome pomoći. 

Naravno da je promjena na bolje uvijek dobrodošla, ali moramo biti svjesni da smo u većini slučajeva tada već zakasnili (napominjem da ovdje ne govorim o slučajevima dijetoterapije*). Ono na što trebamo staviti fokus jest naša prehrana dok smo zdravi. 

Slično kao što moramo štedjeti dok imamo novaca, a ne onda kad nemamo (jer nemamo ni od čega štedjeti), o prehrani moramo brinuti onda kad nam se čini da je sve dobro. 

Naše tijelo ima mehanizme kojima se može boriti protiv štetnih vanjskih utjecaja, ali ako mu nimalo ne pomažemo svojim stilom života, dosegnut će plato i počet gubiti bitku. 

Zato ne trebamo hranu i lijek gurati pod istu kategoriju jer jednom kad nam hrana neće moći ispuniti sve što očekujemo, doći ćemo do zaključka da je ionako svejedno što, koliko i kako jedemo jer zdrava prehrana ionako ne funkcionira. 

Moramo se odmaknuti od kratkoročnog gledanja učinka i razumijeti da hrana ima dugoročni učinak na naš organizam. 

Zato je dobro što prije usvojiti principe pravilne prehrane o kojima više možete pročitati  

Još jedan razlog zašto ne trebamo izjednačavati hranu i lijek je ta što lijek uzimamo onda kad nam nije dobro dok hranu uzimamo i kad smo dobro i kad smo loše. 

U situaciji kad smo mladi, energični, kad se osjećamo dobro i imamo adekvatnu tjelesnu masu ne trebamo uzimati lijekove, ali itekako bi trebali brinuti o svojoj prehrani i životnom stilu općenito. 

Kada je opravdano reći da je hrana tvoj lijek? 

Postoje ograničeni slučajevi kada nam je hrana zaista jedini lijek koji možemo koristiti kao u primjeru celijakije. 

Celijakija je kronična, autoimuna bolest tankog crijeva koja nastaje kao imunološka reakcija na gluten. Unos glutena u organizam uzrokuje da se hranjive tvari iz tankog crijeva ne "unose" u organizam, nego se izbacuju iz organizma putem probave. Jedini način da se to spriječi jest potpuno uklanjanje glutena iz prehrane. 

Time nismo izliječili bolest (jer ju ni ne možemo izliječiti), ali smo je stavili pod kontrolu i omogućili organizmu normalno funkcioniranje uz modifikaciju prehrane. 

Zaključak

Ako nastojimo živjeti zdravo ne trebamo hranu nužno stavljati na pijedestal, a lijekove odbaciti kao nešto neprijateljsko. I hrana i lijek imaju svoje ulogu i nije dobro da preuzimaju uloge jedni drugima. 

Kao što nije dobro da se zbog nepravilnog načina života dovedemo u stanje u kojem ne možemo funkcionirati bez lijekova, isto tako nije dobro ni fanatično odbaciti lijekove i tvrditi da sve možemo srediti uz pravilnu prehranu. 

Puno toga možemo, ali još više toga ne možemo. Ne trebamo odlaziti u nikakve ekstreme, jer kao što smo naglasili u prošlom blogu, u životu je sve balans. 

Ako ti se svidio ovaj članak, podijeli ga s nekim za koga znaš da će mu koristiti. 

*dijetoterapija - znanstveno područje nutricionizma, znanosti o prehrani, koja stavlja težište na liječenje ili način življenja uzimanjem posebnih, određenih jela, propisane hrane koja će pomoći da se neka bolest izbjegne, odnosno kad je pojavi, izliječi ili ublaži (Dijetetika: Živković, 2002).