Sindrom policističnih jajnika (PCOS)

Autor: Sara Sirovec, mag.nutr. 

Sindrom policističkih jajnika najčešći je reproduktivno-metabolički poremećaj kod žena koji pogađa 15-25 % žena fertilne dobi.

Prema Konsenzusu iz Rotterdama iz 2003 godine da bi se postavila dijagnoza PCOS-a, potrebno je zadovoljiti barem 2 od 3 kriterija:

• oligo/anovulacija
• klinički ili biokemijski znakovi povišenih androgena
• policistički jajnici dokazani ultrazvučnim pregledom

Iako se često smatra ginekološkim problemom, PCOS je zapravo endokrinološki poremećaj s ginekološkom posljedicom. Što to znači? Znači da se u procesu liječenja PCOS-a ne možemo fokusirati samo na liječenje ginekoloških problema, već moramo pristupiti problemu s više aspekata i prihvatiti interdisciplinarni pristup koji uključuje endokrinologe, ginekologe, psihologe, nutricioniste i psihologe. 

Kako izgleda liječenje? 

Vrlo je važno ovaj sindrom prepoznati na vrijeme jer je dokazano da rana dijagnostika i optimizacija prehrane i životnog stila mogu povećati kvalitetu života te s vremenom potaknuti oporavak kod ovih pacijentica (Shahid i sur., 2022). Upravljanje tjelesnom težinom i životnim stilom, koji uključuje prehranu, tjelesnu aktivnost, odmor, razinu stresa i sl., prva je linija terapije u internacionalnim smjernicama za liječenje simptoma policističnih jajnika. Preporuke trenutno uključuju smjernice za prehranu i tjelesnu aktivnost te raste interes za istraživanje potencijalnih benefita uključivanja psiholoških intervencija i poboljšanje sna u skup pristupa za optimalno upravljanje PCOS-om (Cowan i sur., 202

Utjecaj prehrane i tjelesne aktivnosti na simptome PCOS-a

Pokazalo se da uravnotežena prehrana koja uključuje 40% dnevnog energetskog unosa iz ugljikohidrata, 30% iz masti te 30% iz proteina te optimalna razina tjelesne aktivnosti mogu smanjiti ozbiljne simptome PCOS-a i poboljšati metaboličku ravnotežu (Shahid i sur., 2022). Međutim ograničeni su dokazi o učinkovitostima neke specifično propisane dijete koje bi se mogla rutinski preporučiti svakoj pacijentici, već je u terapiji nužan individualni pristup.

Općenite preporuke uključuju uključivanje hrane bogate vlaknima, niskomasne izvore proteina (riba, bijelo pileće ili pureće meso..) te antiupalne namirnice i začine poput rajčice, špinata, maslinovog ulja, bobičastog voća i sl dok je energetski unos nužno prilagoditi svakoj pacijentici individualno.

S druge stane, što se tiče tjelesne aktivnosti, postoje obećavajući dokazi za uključivanje aerobne tjelovježbe u svoju dnevnu rutinu s obzirom na to da aerobni trening pozitivno djeluje na kompoziciju tijela, kardiorespiratorni fitnes i inzulinsku rezistenciju (Cowan i sur., 2023). 

Što je sa dodacima prehrani? 

Istraživanja su usmjerena i prema dodacima prehrani koji bi se mogli uključiti u rutinsku kliničku praksu, međutim dokazani učinci su trenutno skromni. Najveći potencijal pokazuje suplementacija inozitolom jer su neka istraživanja pokazala poboljšanje metaboličkog profila i hiperandrogenizma međutim potrebna su dodatna ispitivanja (Cowan i sur., 2023).

Osim inozitola, postoje dokazi da i drugi specifični nutrijenti kao što su vitamin B12, folat, vitamin D, E i K, zatim minerali poput kalcija, cinka, selena i kroma, vitaminima slični nutrijenti kao što su bioflavonoidi i alfa lipoična kiselina te druge formulacije poput melatonina, omega 3 masnih kiselina i probiotika mogu imati pozitivne učinke kod sindroma policističnih jajnika. Međutim još uvijek postaje područja nesigurnosti i ograničenja u literaturi koja se moraju prevladati prije nego što se ove terapije mogu integrirati u rutinske kliničke prakse (Alesi i sur., 2022). 

Zaključak

Sindrom policističnih jajnika najčešći je endokrinološki poremećaj kod žena. Njegovo liječenje nije jednostavno i zahtjeva suradnju više struka. Prva linije borbe protiv ovog problema jesu intervencije životnog stila, odnosno smanjenje tjelesne mase, optimazacija prehrane te povećanje tjelesne aktivnosti. Ne postoje jedinstvene smjernice ili jedinstveni prisup koji bi se primjenio na svaku osobu, već svakoj pacijentici treba pristupiti individualno i pronaći najbolje rješenje za njezinu situaciju. 

1. Alesi, S., Ee, C., Moran, L.J., Rao, V., Mousa, A. (2022) Nutritional Supplements and Complementary Therapies in Polycystic Ovary Syndrome. Adv Nutr 13, 1243-1266.
2. Cowan, S., Lim, S., Alycia, C., Pirotta, S., Thomson, R., Gibson-Helm, M., Blackomore, R., Naderpoor, N., Bennett, C., Ee., C., Rao, V., Mousa, A., Alesi, S., Moran L. (2023) Lifestyle management in polycystic ovary syndrome – beyond diet and physical activity. BMC Endocr Disord 23, 14 doi: 10.1186/s12902-022-01208-y.
3. Shahid, R., Ul-Haq, I., Mahnoor, Awan, K.A., Iqbal M.J., Munir H., Saeed I. (2022) Diet and lifesytle modifications for effective management of polycystic ovarian syndrome (PSOS). J Food Biochem 47, 14117 doi: 10.1111/jfbc.14117.