Tjelesna aktivnost - što, kako, zašto?

Autor: Sara Sirovec, mag.nutr.

Tjelesna aktivnost je svaki tjelesni pokret koji je produkt kontrakcija skeletnih mišića koje povećavaju potrošnju energije iznad razina u mirovanju. Vrlo često, tjelesnu aktivnost poistovjećujemo s vježbanjem koje je zapravo samo jedan dio tjelesne aktivnosti. Ona uz vježbanje uključuje i hodanje stepenicama, obavljanje kućanskih poslova, slaganje drva za zimu i slične svakodnevne aktivnosti. To je ona aktivnost koju izvodimo u slobodno vrijeme, na poslu ili kako bi došli od jednog mjesta do drugog. 

Vježbanje je subkategorija tjelesne aktivnosti koja je planirana, organizirana, strukturirana, ponavljajuća i ima za cilj poboljšanje ili održavanje jedne ili više komponenti tjelesnog fitnesa

U suvremenom svijetu vježbanje je najčešći način za povećanje tjelesne aktivnosti u danu. Naime, davno su prošla vremena kad se svakodnevno po nekoliko sati radilo na poljoprivredi, hodalo kilometrima do prvog dućana ili pralo odjeću ručno na potoku. Danas, uz naravno iznimku djela populacije koji se bavi fizičkim poslovima, imamo vrlo malo aktivnosti u danu jer nam je napredak tehnologije omogućio sve u nekoliko klikova, a poslovi su većinski postali sjedilački. Takav stil života u kombinaciji sa sve više "zapadnjačkom" prehranom koja obiluje dodanim šećerom, soli i rafiniranim mastima, a siromašna je voćem i povrćem dovodi do sve više javnozdravstvenih problema. 

PREDNOSTI TJELESNE AKTIVNOSTI

Tjelesna aktivnost ima brojne važne učinke na zdravlje. Ona:

Najbolja stvar koju možemo učiniti za kvalitetu svog života jest uvesti redovitu tjelesnu aktivnost i to što ranije, odnosno u mlađoj životnoj dobi kako bi kasnije održali visoku kvalitetu života. Iako nam se često čini da smo umorni i da nakon posla ne možemo izdvojiti vrijeme još i za vježbanje, naše tijelo je stvoreno za pokret i zapravo ga nedostatak pokreta još više umara i nanosi dugoročne posljedica za zdravlje. S druge strane, redovita tjelesna aktivnost, koja prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, podrazumijeva 150 min tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta ili 75 min tjelesne aktivnosti visokog intenziteta tjedno ili adekvatna kombinacija, nosi niz benefita ne samo za fizičko već i psihičko zdravlje. Osim dužine trajanja, Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje i izvođenje vježbi za jačanje svih mišićnih skupina barem dva puta tjedno. 

KOJU VRSTU TJELESNE AKTIVNOSTI ODABRATI? 

Ona koja vam najbolje odgovara i koju možete provoditi dugoročno.

Slično kao i s prehranom, i načina vježbanja postoji jako puno. Od klasičnog odlaska u teretanu, grupnih treninga, plesnih treninga, pilatesa, crossfita, funkcionalnog treninga, trčanja, hodanja…you name it. Svaka od tih vrsta treninga ima svoje prednosti i nedostatke i neće svaka odgovarati svakome.

Ugrubo, vježbanje možemo podijeliti na anaerobno i aerobno, pri čemu se anaerobno odnosi na trening snage, dok se aerobni trening odnosi na cardio. Anaerobni trening, primjerice dizanje utega, doprinosi razvoju jakosti i snage, jača mišiće, povećava potrošnju kalorija u mirovanju, poboljšava držanje. Kardio s druge strane doprinosi jačanju i poboljšanju funkcije srčanog i dišnog sustava. I jedan i drugi tip treninga vrlo su korisni i najbolje je u svoje treninge uključiti oba tipa za optimizaciju zdravlja. Isto tako, poželjno je kombinirati različite vrste aktivnosti kako vam trening ne bi dosadio. Primjerice, ako niste ljubitelj tračanja i ne možete 2x tjedno trčati, u svoju trening rutinu možete ubaciti neku drugu vrstu cardio aktivnosti poput plivanja, vožnje bicikla ili brzog hodanja.

Ključ je ostati dosljedan i učiniti da tjelesna aktivnost postane standardni dio vaše dnevne rutine.

Pokušajte na mjesec dana trening učiniti sastavnim dijelom vašeg tjedna i vidjet ćete ogromne promjene u svom raspoloženju, izgledu, razmišljanju i kvaliteti života.